Općina Pale u Federaciji Bosne i Hercegovine nastala je 1996. godine od dijela nekadašnje općine Pale. Smještena na obalama istoimene rijeke u pitomoj pračanskoj dolini, prije rata Prača je bila, a i danas je privredni i kulturni centar općine. Nalazi se na jugoistoku BiH, odnosno na zapadu Bosansko-podrinjskog kantona Goražde. Udaljena je 42 km zapadno od Goražda i 36 km istočno od Sarajeva i leži na nadmorskoj visini od 639 – 1344 m. Ukupna površina teritorije ove općine iznosi 130 km².
U prošlosti, Prača i Hrenovica doživjele su ogromna razaranja, te su uništeni svi privredni kapaciteti i stočni fond.
Manji broj stanovnika ove općine danas je uposlen u tri privredna subjekta, dok većina stanovništva živi od poljoprivrede.
Lokalna uprava funkcionira sa tri općinske službe i to:
- Služba za privredu, budžet, finansije, boračko- invalidsku i socijalnu zaštitu, opću upravu i matičnu evidenciju,
- Služba za geodetske, imovinsko-pravne poslove, katastar nekretnina, prostorno uređenje i komunalnu djelatnost, i
- Služba za civilnu zaštitu, infrastrukturu, razvojno planiranje i upravljanje, okoliš društvene, djelatnosti i mjesne zajednice.
Opći podaci
Općina Pale je jedna od novoformiranih općina u Federaciji Bosne i Hercegovine. Nastala je 1995. godine od dijela nekadašnje općine Pale. Nalazi se na jugoistoku Bosne i Hercegovine, odnosno na zapadu Bosansko-podrinjskog Kantona Goražde, udaljena je 42 kilometra zapadno od Goražda i 36 kilometra istočno od Sarajeva.
Smještena je na obalama rijeke Prače u veoma plodnoj dolini, opasana planinama Jahorinom, Romanijom, te prelijepim Rajskim Vrhom, Klekom i Borovcem. Nalazi se na nadmorskoj visini od 639 do 1.344 metra. Administrativno sjedište općine je u Prači.
Dolina rijeke Prače je sa svih strana prirodno okružena uzvišenjima koja je odvajaju od gornjeg Podrinja na jugu, višegradskog proširenja na istoku, glasinačke visoravni na sjeveru, te paljanske površi na zapadu.
Sama Prača koja je administrativni centar općine smještena je u najznačajnijem eroziono-denudacionom proširenju doline rijeke, na nadmorskoj vidini od 692 metara. Područje Prače i njene najbliže okoline je tipičan planinski predio karatera sredogorja. Pomenuto proširenje oko Prače okruženo je sa sjevera Koranom(929m) , na istoku Rasohom (1004 m), na jugoistoku Pavlovcem (816 m), na jugu Pogledom (1120 m) i Rastovcem (678 m), a na zapadu Popovikom – Bukviokm (1065 m) i Mrakanjem (1054 m).
Veliki dio prostora općine izgrađuju paleozijski škriljci, subgrauvakni pješčari, rožnaci mermerisani i škriljani krečnjaci i slične stijene. Čvrste stijene, dosta otporne na procese površinskog trošenja u geomorfološkom smislu izgrađuju terene strmijih padina i neujednačene debljine pokrivača. Škriljci su planparalelnog rasporeda minerala, raspadaju se u listastu i iverastu drobinu, dosta su kruti i trošni. Pješčari daju pretežno pjeskovito-ilovačast rezidijum, sklon eroziji I ove stijene su vodopropusne. Karbonati su tektonski ispucali i oštećeni, pretežno dobro vodopropusni, a po površini se raspadaju u pokrivače olivačastog tipa debljine 2-3 metra.
Veliki dio prostora izgrađuju permotrijaske stijene i gornjopermiske: krečnjaci, konglomerati, breče, pješčari, liditi, dolomitični krečnjaci , gips. Preovladavaju čvrste stijene dosta otporne na procese površinskog trošenja, a u geomorfološkom smislu izgrađuju terene strmijih padina i neujednačene debljine pokrivača. Ove stijene su različito vodopropusne. Izgrađuju pretežno stabilne terene.
Zastupljeni su klasični sedimenti donjeg trijasa. To su najčešće trošne škriljane-pješčarsko-liskunovite stijene crvene, ljubičaste, smeđe.
Proluvijalni sedimenti javljaju se na prostorima male površine u vidu poluvijalnih konusa ili zastora preko aluvijalnih sedimenata uz korito Prače, u donjem toku ili uz ušća potoka, kao i uz korita potoka. Ove naslage su nastale radom potočno-bujičnih tokova koji se povremeno javljaju. Izgrađeni su od drobine, pijeska, blokova i alevrita, mjestimično sadrže i organsko tlo, ogranske gline i muljeve.
Siparišni materijali se nalaze na svim strmim planinskim padinama.
Duž Prače i njenih pritoka formirane su aluvijalne zaravni malog teritorijalnog rasprostranjenja. Zastupljeni su šljunkovima, pijeskovima i glinama. Koritni sedimenti u koritu rijeke Prače su pretežno šljunkoviti.
Na području općine zastupljena su zemljišta iz klase kambičnih (kiselo smeđe tlo-distrični kambisol, eutrično smeđe tlo, kalkokambisol-smeđe tlo na krečnjacima i dolomitima) i humusno akumulativnih zemljišta (rankeri, rendzine, smeđa tla na krečnjaku i dolomitu) i zemljište iz klase fluvijalnih zemljišta (aluvijalna zemljišta ili recentni riječni nanosi-fluvisoli koja se javljaju u dolini rijeke Prače).
Vode ne području općine odvodi rijeka Prača koja I ako siromašna vodom usljed većih padavina i topljenja snijega sa okolnih planina ( Jahorina i Romanija) poprimi karakteristike bujičastog toka.
Pritoke i potoci: Mahalski, Dragosin, Alatin, Šaškovac, Bajatski, Baranski, Vinčica, Deminaci i Čemernica ulijevaju se u rijeku Praču s lijeve i desne strane povečavajući njen vodostaj.
Područje Općine nema vodenih akumulacija u slivnom dijelu rijeke Prače i nekarakterišu je podzemne vode, te nema prijetnji od izbijanja istih. Rijeka Prača ima jedan od najvećih slivova u BiH, izvire na 1.280 metara nadmorske visine, a na izlazu sa područja općine Pale FBiH nadmorska visina joj je 639 m.
Područje općine Pale FBiH ima planinsku klimu, sa oštrim zimama i umjereno toplim ljetima. Niske januarske temperature posljedica su kako znate nadmorske visine, tako i orografskih prilika. Temperature proljeća i jeseni nisu suviše niske. Jesen je relativno topla zato što preovladavaju jugozapadni vjetrovi, no vrijednost ove pojave umanjuju česte naoblake praćene kišom.
Magle ima u svim mjesecima. Ljeti i u jesen javlja se nad rijekom i iznad vlažnih livada, a zimi nad zaleđenom vodom.
Područje je vrlo vjetrovito. U jesen preovladavaju jugozapadni vjetrovi koji duvaju i ljeti. Zimi duvaju sjeverni vjetrovi, ali znatno ublaženi okolnim šumovitim gorjima.
Ukupna površina teritorije općine iznosi 108 km. Nekada je ova Općina brojala 3.200 stanovnika, a sada u 325 domaćinstava rasprostranjenih u tri mjesne zajednice živi oko 1000 stanovnika. Prosjećna gustina naseljenosti je 10 stanovnika na 1 km.
Stanovništvo je raspoređeno u 15 naselja: Brdarići, Brojnići, Bulozi, Čeljadnići. Čemernica, Datelji, Donja Vinča, Kamenica, Komrani, Prača, Hrenovica, Srednje, Šainovići, Turkovići i Vražalice.
Infrastruktura
Općina je sa Sarajevom uvezana magistralnim putem M5, dok je sa Goraždem uvezana Regionalnim putem R448. Sva sela su uvezana lokalnim putevima.
Najveći dio općine pokriven je telekominikacijskom infrastrukturom. Mobilna telefonija pokriva sve dijelove općine signalom tri operatera, BH Telecom kao vodeći, zatim HT-eronet i M-tel.
Smještena je na obalama rijeke Prače u veoma plodnoj dolini, opasana planinama Jahorinom, Romanijom, te prelijepim Rajskim Vrhom, Klekom i Borovcem. Nalazi se na nadmorskoj visini od 639 do 1.344 metra. Administrativno sjedište općine je u Prači.
Općine Pale FBIH je locirana na sjeveroistoku Bosansko – podrinjskog kantona Goražde. Zauzima površinu od 110 km2. Locirana je na nadmorskoj visini od 701 m do 1.445 m. Izuzetno je bogata izvorima pitke vode.
Gravitacionim sistemom izgrađeni su vodovodi za naselja Prača i Hrenovica gdje je vodom snadbjeveno 80 % od ukupnog broja stanovništva, a koji je lociran u najvećim naseljima Prača i Hrenovica. Ostali dio stanovništva se snadbjeva iz lokalnih izvorišta i malih vodovodnih sistema. Tu se uglavnom radi o seoskim naseljim.
Naselje Prača ima izgrađen sistem odvodnje otpadnih voda. Radi se na rješavanju investicije ugradnje postrojenja za tretman otpadnih voda, dok je za naselje Hrenovica izrađen glavni projekat kanalizacione mreže. Seoska domaćinstva imaju izgrađene septičke jame. Posjeduje obilje plodnog poljoprivrednog zemljišta uz obale rijeke Prače. Izuzetno je bogata šumom.
Graniči sa opštinama Pale RS, Rogatica RS, Istočno Goražde RS, Goražde FBIH i Foča FBIH. Kroz područje općine Pale protiče rijeka Prača ukupnom dužinom 25 KM. Kroz teritoriju općine protiču još i pritoke rijeke Prače i to Kamenička rijeka u dužini od 1000 metara, Brdarički potok cijelim tokom, Toplik cijelim tokom, Vinčica u dužini od 1500 metara, Baranski potok cijelim tokom i Čemernica cijelim tokom.
Na teritoriji općine Pale je zastupljena kontinentalna klima sa kratkim zimama i dužim toplim godišnjim dobima i ljetom.
Privreda
Od ukupne teritorije općine Pale FBIH poljoprivredno zemljište zauzima površinu od 2.009 ha u okviru kojeg se pod livadama i pašnjacima nalazi 1.732 ha, a pod oranicama i voćnjacima 277 ha.
Tabela 5. Struktura poljoprivrednog zemljišta(poljoprivredne površine u ha)
Kultura zemljišta | Ukupne površine (ha) | Individualni sektor | Državni sektor | % učešća u državnom sektoru |
| Oranice i bašte | 211 | 209 | 2 | 0,94 |
| Voćnjaci | 66 | 64 | 2 | 3,0 |
| Livade | 1.459 | 1406 | 53 | 3,63 |
| Pašnjaci | 273 | 105 | 168 | 61,5 |
| Ukupno poljoprivrednog zemljišta | 2.009 | 1.784 | 225 | 11,1 |
| Šume | 8.670 | 542 | 8.128 | 93,7 |
| Neplodno | 264 | 52 | 212 | 80,3 |
| Sveukupno | 8.934 | 594 | 8.340 | 93,3 |
Općina Pale FBIH je vlasnik oko 8.565 ha zemljišta.
Perspektiva razvoja poljoprivredne proizvodnje na ovom podričju je u razvoju stočarstva, govedarstva, te uzgoju žitarica (zob, ječam, raž) kao i povrtlarskih kultura (krompir, luk, mrkva).
Zbog konfiguracije terena, te postojećih klimatskih uslova, ove poljoprivredne grane na ovom području mogu dati dobre rezultate, ali je u ovom momentu neophodna finansijska podrška svih subjekata koji imaju namjeru da se bave ovom djelatnošću. Ova osjetljiva grana privređivanja zahtjeva materijalnu bazu, prisustvo struke, organizovanost proizvodnog ciklusa, podsticajne mjere i druge faktore koji će ovu proizvodnju učiniti profitabilnijom.
Voćarska proizvodnja, koja je zastupljena uglavnom u individualnom sektoru daje skromne prinose na koje pored suše, grada i mraza najvećim dijelom utiču velika zapuštenost voćnjaka u ratnom i poratnom periodu. Slaba ulaganja u nove zasade sporo mijenjaju loše stanje u ovoj oblasti. Na području Općine ne postoji nijedan prerađivački kapacitet za voće kao i organizovan otkup ovih proizvoda, pa zato i eventualni tržišni viškovi propadaju ili se koriste samo u domaćinstvu.
U zadnje vrijeme je sve više zastupljena plastenička prozivodnja i to najviše se odnosi na uzgoj paradajza. Kroz razne projekte u saradnji kako sa domaćim ministarstvima tako i stranim fondovoima općina Pale je svojim stanovnicima omogućila nabavku plastenika.
Proizvodnja meda
U perspektivi, pčelarstvo je grana kojoj treba posvetiti posebnu pažnju, prvenstveno zbog toga što se veliki broj populacije može baviti ovom proizvodnjom i sticati dohodak, jer pčelarstvo nije zahtjevno ni kada su u pitanju podine starpsti niti materijalna ulaganja i dr.
Zdravstvenu zaštitu životinja na području općine pruža Veterinarska stanica u Goraždu koja raspolaže stručnim kadrom, objektom i opremom za obavljanje ove djelatnosti.
Specijalizovane prodavnice-poljoprivredne apoteke ne postoje na području općine, ali je poljoprivrednim proizvođačima omogućeno kvalitetno snadbjevanje zaštitnim sredstvima, mineralnim đubrivima, sjemenskim materijalom, stočnom hranom, latima i drugim potrebnim repromaterijalom u Goraždu koje je udaljeno 40 km od sjedišta općine.
Mini hidroelektrane
Društvo za proizvodnju i distribuciju električne energije i proizvodnju hidroelektrične energije “ENERGONOVA” d.d. Sarajevo – Podružnica Pale – Prača. U sastavu ovog privrednog subjekta postoje dvije mini hidro elektrane, mHE Čemernica i mHE Kaljani.
mHE Čemernica locirana je na prostoru općine Pale FBiH, koja je u sastavu BPK-a Gorazde. Pogon mHE Čemernica nalazi se na lijevoj obali istoimenog potoka, na koti 601,30 mn.m. sa donjom kotom dna kanala 599,00 mn.m. neposredno u zoni ušća u rijeku Praču, općina Pale.
– mHE Čemernica
mHE Čemernica je objekat koji služi za proizvodnju električne energije na bazi iskorištenja hidropotencijala rijeke Čemernice. Spada u grupu protočnih hidroelektrana koje iskorištavaju kinetičku i potencijalnu energiju vode. Sa sigurnošću se može tvrditi da svojim radom ni na koji naćin ne narušava život okolne flore i faune. mHE Čemernica priključuje se na elektroenergetski sistem preko ABB energetskog uljnog transformatora 630 kVA i u distribuciji električne energije na elektroenergetskoj mreži BPK-a poboljšava stanje napona na 10(20) kV dalekovodu, posebno na 10(20) kV dalekovodu Prača – Gorazde.
mHE Čemernca je pustana u trajni pogon u Martu 2009. godine.
Osnove karakteristike mHE Čemernica su:
- Nazivna snaga elektrane 545 kW
- Očekivana prosječna godišnja proizvodnja 2.1 GW
-mHE Kaljani
Objeka
t mHE Kaljani lociran je na prostoru općine Pale FBiH. Pogon mHE Kaljani nalazi se na desnoj obali rijeke Prače, na koti 601,30 mn.m. sa donjom kotom dna kanala 599,00 mn.m. Zajednička je strojara mHE Kaljani i mHE Čemernica što je čini specificnom medu objektima ovog tipa.
mHE Kaljani je objekat koji služi za proizvodnju električne energije na bazi iskorištenja hidropotencijala rijeke Prače i spada u grupu protočnih hidroelektrana koje iskorištavaju kinetičku i potencijalnu energiju vode.
mHE Kaljani priključuje se na elektroenergetski sistem preko energetskih uljnih ABB transformatora od po 2 x 1000 kVA.
U distribuciji električne energije na elektro energetskoj mreži BPK-a poboljšava stanje napona na 10(20) kV dalekovodu, posebno na 10(20) kV dalekovodu Prača – Gorazde.
- Nazivna snaga elektrane 1200 kW
- Nazivana snaga agregata 2×600 kW
- Očekivana prosječna godisnja proizvodnja 4.1 GWh
Lokalni biznisi se većinom zasnivaju na malim trgovinskim radnjama. Na području općine Pale postoje tri trgovinske radnje i to: TR Čemaluša, TR Sumeja i TR Šeher.
Struktura prodajnih objekata većinom se može svesti na prodaju prehrambenih i tekstilnih proizvoda, proizvoda za svakodnevnu upotrebu u domaćinstvu, sa malim brojem objekata specijaliziranih za proizvode određene namjene.