Biodiverzitet
Biološki resursi, kao i njihovo očuvanje, su od izutetnog značaja za postojanje ljudskog društva, kao i za samoodržavanje života na zemlji.
Usljed izraženog i povećanog korištenja prirodnih resursa dolazi do opasnosti po nestajanje određenih vrsta i narušavanje postojećih ekosistema. Kako su brojne vrste divlje flore ozbiljno iscrpljene, te nekima od njih prijeti čak i opasnost od izumiranja, zaštita i očuvanje ovih vrsta je zadatak i obaveza prema budućim naraštajima.
Rezultati istraživanja o biološkoj i ekološkoj raznovrsnosti ukazuju na veliko bogadstvo i raznovrsnost flore, kao i na postojanje rijetkih i osjetljivih vrsta. Izvjesna specifična obilježja vegetacije ovog područja rezultat su dejstva više faktora koji se mogu grupisati u istorijske, antropogene i prirodne. Specifičan geografski i klimatski položaj ovog područja uslovili su veliku raznovrsnost u pojavi biljnih zajednica.
U pojedinim dijelovima gdje je veoma izražena degradacija staništa i biljnog pokrivača nastale su velike površine pod šibljacima i goletima.
Istraživanja pokazuju da postoji veliki broj ljekovitog bilja na području općine Pale FBiH.
Ljekovite biljne vrste koje se preporučuju za plantažni uzgoj prije svega na tipu zemljišta ranker, kalkomelansol i rendzine su: lincura, arnika, artičoka i heljda. Na području općine Pale FBiH uzgoj ovih biljnih vrsta preporučuje se na lokalitetu Prače i Hrenovice.
Na brdskom dijelu općine Pale FBiH nadmorske visine 600 do 1000 metara, preporučuje se uzgoj sljedećih biljnih vrsta: kaćun, kopar, maslačak, metvica, hren. Ove ljekovite biljne vrste izuzetno su pogodne za područja Datelja, Brdarića, Prešpice, Bara i Vražalica.
U nizijskim područjima nadmorske visine do 600 metara preporučuje se sjetva majčine dušice, nevena, bosiljka, estragona, kunice, bijelog šljeza, komorača, gaveza i kamilice. Ove ljekovite biljne vrste pogodne su u Prači, Hrenovici, Kaljanima i Turkovićima. Sabirne centre i preradu ljekobilje objektivno i racionalno je uspostaviti u Prači.
Obrazovanjem korisnika ovih prostora, te porastom saznanja o raznovrsnosti i vrijednosti pojedinih biljnih vrsta i zajednice, podiže se svijest o njihovom značaju, što rezultira povećanju aktivnosti na njegovom očuvanju.
Šume na području općine predstavljaju idealno stanište za različite, rijetke i zaštićene vrste divljači. Radi brige i gazdovanja ustanovljena su dva lovišta i to: Lovačko društvo dr ” Zahid Čaušević”- Prača i privatno lovište u sklopu firme ” Bijela voda”- Kriva draga. Gazdovanje se vrši u skladu sa lovnom osnovom koja se izrađuje za period od 10 godina i godišnjeg plana gazdovanja za tekuću lovnu godinu koji se šalje nadležnom ministru na davanje saglasnosti.
Lovstvo, kao oblast u kojoj je divljač predmet gazdovanja, a predstavlja dobro od općeg interesa i regulisana Zakonom o lovstvu zahtjeva princip potrajnosti, što podrazumjeva gazdovanje po već planom dugoročno predviđenim ciljevima i mjerama da se do njih dođe. To je zadatak lovne osnove kao 10-godišnjeg plana gazdovanja. Dakle, plansko gazdovanje lovištem i divljači u njemu je jednostavno postizanje projektovanog kapaciteta lovišta i racionalno korištenje godišnjeg prirasta, sprovođenjem mjera zaštite i uzgoja divljači, te mjera uređenja lovišta.
Obaveza lovačkih društava je da početkom godine, a za tekuću godinu utvrdi godišnji plan gazdovanja lovištem što je i učinjeno. Godišnjim planom je obuhvaćen podatak o lovištu i korisniku lovišta, bonitet, proljetno brojno stanje divljači, mjere zaštite divljači i lovišta, mjere uzgoja, uređenja i opremanja lovišta i korištenja, plan prihoda i rashoda i mjere za sprječavanje šteta od divaljači.
Ratni period 1992.-1995. godina, neposredno prijeratni i postratni period ostavili su dubok trag razaranja i u ovim lovištima. Prekinut je kontinuitet gazdovanja, nemilosrdno uništavana divljač i lovni objekti u lovištima, a ni sam životni prostor divljači(šume) nije bio pošteđen devastacije. Izražen je krivolov i bezakonje, otkazani su svi inostrani aranžmani. Došlo je do poremećaja u brojnosti određenih vrsta divljači, tako da su se štetočine množile, a plemenita divljač istrebljenja.
Divljač predstavlja obnovljiv resurs i obzirom na duge potencijalne na koje se može računati, to su: kadrovi, oprema, sredstva rada, tradicija, opšta klima i odlučnost korisnika da nastavi gazdovati, prednost je sadašnjeg trenutka.