Općina Pale je novoformirana općina u Federaciji Bosne i Hercegovine, nastala 1995. godine od dijela nekadašnje općine Pale. Smještena je na jugoistoku Bosne i Hercegovine, u zapadnom dijelu Bosansko-podrinjskog Kantona Goražde. Udaljena je 42 kilometra zapadno od Goražda i 36 kilometara istočno od Sarajeva.
Općina se prostire duž obala rijeke Prače, u plodnoj dolini okruženoj planinama Jahorina, Romanija, Rajski Vrh, Klek i Borovac. Nalazi se na nadmorskoj visini od 639 do 1.344 metra. Administrativno sjedište općine je u Prači.
Prirodno-geografske karakteristike
Geološki sastav područja općine Pale FBiH karakterizira prisutnost paleozijskih škriljaca, pješčara i mermerisanih stijena, koje su čvrste i otporne na procese površinskog trošenja. Također, tu se nalaze permotrijaske stijene poput krečnjaka, konglomerata, breča i dolomita, koje su također otporne na eroziju i čine stabilne terene. Pored toga, prisutni su i aluvijalni sedimenti duž korita rijeke Prače te zemljišta različitih klasa kao što su kambična, humusno akumulativna i fluvijalna zemljišta.
Prača, autor Muamer Drugovac
Više o prirodno-geografskim karakteristikama možete pročitati u sekcijama:
Rijeka Prača, autor JelaJeca
Infrastruktura
Infrastruktura na području općine Pale FBiH obuhvaća mrežu puteva, komunalnu infrastrukturu kao što su vodovodna i kanalizacijska mreža, električnu mrežu te telekomunikacijske usluge. Također, postoje škole, zdravstvene ustanove, sportski objekti i ostale javne ustanove koje pružaju osnovne usluge stanovnicima.
Poljoprivreda
Poljoprivreda na području općine Pale FBiH je raznolika i obuhvaća aktivnosti poput ratarstva, voćarstva, plasteničke proizvodnje, stočarstva i pčelarstva, pružajući značajan izvor prihoda i zapošljavanja. Proizvodnja meda je važan segment poljoprivrede, s aktivnim pčelarstvom i proizvodnjom meda iz različitih vrsta cvjetnog nektara, što doprinosi lokalnoj ekonomiji i promovira prirodne resurse područja.
Energetika
Općina Pale FBiH koristi konvencionalne izvore energije, hidroelektrane. Hidroelektrane koriste hidroenergiju rijeke Prače i njenih pritoka za proizvodnju električne energije.
Više o infrastukturi možete pročitati u sekcijama:
Više o poljoprivredi možete pročitati u sekcijama:
Više o energetici možete pročitati u sekciji:
Reljef
Dolina rijeke Prače je smještena u prirodnom okruženju s visokim uzvišenjima duž svih strana, koje je izoliraju od okolnih regija. Nalazi se na nadmorskoj visini od 692 metra, a administrativni centar općine Prača je smješten upravo u tom proširenju doline. Područje Prače i njegove najbliže okoline karakterizira tipičan planinski krajolik srednje visokih planina.
Proširenje oko Prače je okruženo s nekoliko značajnih vrhova. Na sjeveru se uzdiže vrh Kora (929 metara), na istoku je vrh Rasoha (1004 metra), dok su na jugoistoku prisutni vrhovi Pavlovac (816 metara), Pogled (1120 metara) i Rastovac (678 metara). Na zapadu se nalaze vrhovi Popovik – Bukvio (1065 metara) i Mrakanj (1054 metra).
Ova prirodna konfiguracija doline Prače pruža slikovite pejzaže i čini područje atraktivnim za turizam i planinarenje. Okolne visoravni, kao što su glasinačka visoravan na sjeveru i paljanska površ na zapadu, dodatno obogaćuju raznolikost krajolika.
Rijeka Prača, koja protječe kroz ovu dolinu, pruža izvor pitke vode i omogućava razvoj poljoprivrede u obližnjim selima. Ova rijeka je također stvorila erodirane oblike u stijenama, stvarajući slikovite pejzaže i mogućnosti za istraživanje prirodnih fenomena.
Iako izolirana od većih urbanih središta, Prača i njena okolina pružaju miran i netaknut okoliš, idealan za one koji žele pobjeći od užurbanosti gradskog života i uživati u prirodi. Ovo područje nudi i mogućnosti za aktivnosti na otvorenom poput planinarenja, šetnji, ribolova i istraživanja bogate kulturne baštine koja je prisutna u obližnjim selima.
Geološke i pedološke karakteristike
Općina Prača obuhvaća područje s raznolikom geološkom strukturom. Veliki dio prostora karakteriziraju paleozojski škriljci, subgrauvakni pješčari, rožnaci mermerisani i škriljani krečnjaci te slične stijene. Ove čvrste stijene otporne su na procese površinskog trošenja i čine terene strmijih padina s neujednačenom debljinom pokrivača.
Škriljci su prisutni u planparalelnom rasporedu minerala te se raspadaju u listastu i iverastu drobinu. Ovi kruti i trošni škriljci čine značajan dio prostora. Pješčari, s druge strane, pružaju pretežno pjeskovito-ilovačaste naslage koje su sklone eroziji, ali su također vodopropusne.
Karbonati, kao što su krečnjaci, dolomitični krečnjaci i slične stijene, prisutni su u području općine Prača. Ovi karbonati su tektonski ispucali i oštećeni, ali su općenito dobro vodopropusni. Na površini se raspadaju u pokrivače olivačastog tipa debljine 2-3 metra.
Pored toga, prostor općine Prača obuhvaća i permotrijaske stijene, uključujući krečnjake, konglomerate, breče, pješčare, lidite i dolomitične krečnjake te gips. Ove čvrste stijene također su otporne na procese površinskog trošenja i izgrađuju terene strmijih padina s neujednačenom debljinom pokrivača. Vodopropusnost ovih stijena varira ovisno o njihovom sastavu.
U području općine Prača prisutni su sedimenti donjeg trijasa, često u obliku trošnih škriljano-pješčarsko-liskunovitih stijena različitih nijansi crvene, ljubičaste i smeđe boje.
Također se mogu naći i proluvijalni sedimenti, koji se javljaju na manjim površinama u obliku poluvijalnih konusa ili zastora duž aluvijalnih sedimenata uz korito rijeke Prače, u donjem toku ili uz ušća potoka. Ovi sedimenti su formirani djelovanjem potočno-bujičnih tokova te se sastoje od drobine, pijeska, blokova, alevrita te ponegdje sadrže organsko tlo, organske gline i muljeve.
Siparišni materijali prisutni su duž svih strmih planinskih padina u općini Prača.
Duž rijeke Prače i njenih pritoka razvijene su aluvijalne zaravni manjeg teritorijalnog rasprostranjenja. U tim područjima prevladavaju šljunkoviti, pjeskoviti i glinoviti sedimenti. Koritni sedimenti rijeke Prače uglavnom su šljunkoviti.
Što se tiče tla, na području općine Prača mogu se pronaći zemljišta klase kambičnih (kiselo smeđe tlo-distrični kambisol, eutrično smeđe tlo, kalkokambisol-smeđe tlo na krečnjacima i dolomitima), humusno akumulativnih zemljišta (rankeri, rendzine, smeđa tla na krečnjaku i dolomitu) te zemljišta klase fluvijalnih zemljišta (aluvijalna zemljišta ili recentni riječni nanosi-fluvisoli) koja se javljaju u dolini rijeke Prače.
Hidrološke karakteristike
Rijeka Prača je glavna vodotoka koja odvodi vode s područja općine Prača. Iako je siromašna vodom zbog manje količine padavina i topljenja snijega s okolnih planina poput Jahorine i Romanije, za vrijeme većih oborina i topljenja snijega, rijeka Prača dobiva karakteristike bujičastog toka.
Na području općine postoje pritoke i potoci koji se ulijevaju u rijeku Praču s lijeve i desne strane, kao što su Mahalski, Dragosin, Alatin, Šaškovac, Bajatski, Baranski, Vinčica, Deminaci i Čemernica. Ovi vodotoci povećavaju vodostaj rijeke Prače.
Nema vodenih akumulacija u slivnom dijelu rijeke Prače na području općine, a podzemne vode nisu karakteristične za ovo područje. Stoga nema prijetnji od izbijanja podzemnih voda. Treba napomenuti da rijeka Prača ima jedan od ljepših slivova u Bosni i Hercegovini. Izvire na visini od 1.280 metara nadmorske visine, a na izlazu s područja općine Pale u Federaciji Bosne i Hercegovine, njena nadmorska visina iznosi 639 metara.
Klimatske karakteristike
Područje općine Pale u Federaciji Bosne i Hercegovine ima planinsku klimu koja se karakterizira oštrim zimama i umjereno toplim ljetima. Niske temperature u januaru rezultat su visoke nadmorske visine i orografskih uvjeta. Temperature u proljeće i jesen nisu prenisko. Jesen je relativno topla zbog dominacije jugozapadnih vjetrova, iako česte oblačnosti praćene kišom umanjuju toplinu.
Magle se javljaju tijekom cijele godine. Ljeti i jeseni često se pojavljuju iznad rijeka i vlažnih livada, dok se zimi javljaju iznad smrznute vode.
Područje je izloženo jakim vjetrovima. U jesen prevladavaju jugozapadni vjetrovi koji pušu i ljeti. Zimi pušu sjeverni vjetrovi, ali su značajno umjereni zbog obližnjih šumovitih brda.
Biodiverzitet
Biološki resursi, kao i njihovo očuvanje, su od izutetnog značaja za postojanje ljudskog društva, kao i za samoodržavanje života na zemlji.
Usljed izraženog i povećanog korištenja prirodnih resursa dolazi do opasnosti po nestajanje određenih vrsta i narušavanje postojećih ekosistema. Kako su brojne vrste divlje flore ozbiljno iscrpljene, te nekima od njih prijeti čak i opasnost od izumiranja, zaštita i očuvanje ovih vrsta je zadatak i obaveza prema budućim naraštajima.
Rezultati istraživanja o biološkoj i ekološkoj raznovrsnosti ukazuju na veliko bogadstvo i raznovrsnost flore, kao i na postojanje rijetkih i osjetljivih vrsta. Izvjesna specifična obilježja vegetacije ovog područja rezultat su dejstva više faktora koji se mogu grupisati u istorijske, antropogene i prirodne. Specifičan geografski i klimatski položaj ovog područja uslovili su veliku raznovrsnost u pojavi biljnih zajednica.
U pojedinim dijelovima gdje je veoma izražena degradacija staništa i biljnog pokrivača nastale su velike površine pod šibljacima i goletima.
Istraživanja pokazuju da postoji veliki broj ljekovitog bilja na području općine Pale FBiH.
Ljekovite biljne vrste koje se preporučuju za plantažni uzgoj prije svega na tipu zemljišta ranker, kalkomelansol i rendzine su: lincura, arnika, artičoka i heljda. Na području općine Pale FBiH uzgoj ovih biljnih vrsta preporučuje se na lokalitetu Prače i Hrenovice.
Na brdskom dijelu općine Pale FBiH nadmorske visine 600 do 1000 metara, preporučuje se uzgoj sljedećih biljnih vrsta: kaćun, kopar, maslačak, metvica, hren. Ove ljekovite biljne vrste izuzetno su pogodne za područja Datelja, Brdarića, Prešpice, Bara i Vražalica.
U nizijskim područjima nadmorske visine do 600 metara preporučuje se sjetva majčine dušice, nevena, bosiljka, estragona, kunice, bijelog šljeza, komorača, gaveza i kamilice. Ove ljekovite biljne vrste pogodne su u Prači, Hrenovici, Kaljanima i Turkovićima. Sabirne centre i preradu ljekobilje objektivno i racionalno je uspostaviti u Prači.
Obrazovanjem korisnika ovih prostora, te porastom saznanja o raznovrsnosti i vrijednosti pojedinih biljnih vrsta i zajednice, podiže se svijest o njihovom značaju, što rezultira povećanju aktivnosti na njegovom očuvanju.
Šume na području općine predstavljaju idealno stanište za različite, rijetke i zaštićene vrste divljači. Radi brige i gazdovanja ustanovljena su dva lovišta i to: Lovačko društvo dr ” Zahid Čaušević”- Prača i privatno lovište u sklopu firme ” Bijela voda”- Kriva draga. Gazdovanje se vrši u skladu sa lovnom osnovom koja se izrađuje za period od 10 godina i godišnjeg plana gazdovanja za tekuću lovnu godinu koji se šalje nadležnom ministru na davanje saglasnosti.
Lovstvo, kao oblast u kojoj je divljač predmet gazdovanja, a predstavlja dobro od općeg interesa i regulisana Zakonom o lovstvu zahtjeva princip potrajnosti, što podrazumjeva gazdovanje po već planom dugoročno predviđenim ciljevima i mjerama da se do njih dođe. To je zadatak lovne osnove kao 10-godišnjeg plana gazdovanja. Dakle, plansko gazdovanje lovištem i divljači u njemu je jednostavno postizanje projektovanog kapaciteta lovišta i racionalno korištenje godišnjeg prirasta, sprovođenjem mjera zaštite i uzgoja divljači, te mjera uređenja lovišta.
Obaveza lovačkih društava je da početkom godine, a za tekuću godinu utvrdi godišnji plan gazdovanja lovištem što je i učinjeno. Godišnjim planom je obuhvaćen podatak o lovištu i korisniku lovišta, bonitet, proljetno brojno stanje divljači, mjere zaštite divljači i lovišta, mjere uzgoja, uređenja i opremanja lovišta i korištenja, plan prihoda i rashoda i mjere za sprječavanje šteta od divaljači.
Ratni period 1992.-1995. godina, neposredno prijeratni i postratni period ostavili su dubok trag razaranja i u ovim lovištima. Prekinut je kontinuitet gazdovanja, nemilosrdno uništavana divljač i lovni objekti u lovištima, a ni sam životni prostor divljači(šume) nije bio pošteđen devastacije. Izražen je krivolov i bezakonje, otkazani su svi inostrani aranžmani. Došlo je do poremećaja u brojnosti određenih vrsta divljači, tako da su se štetočine množile, a plemenita divljač istrebljenja.
Divljač predstavlja obnovljiv resurs i obzirom na duge potencijalne na koje se može računati, to su: kadrovi, oprema, sredstva rada, tradicija, opšta klima i odlučnost korisnika da nastavi gazdovati, prednost je sadašnjeg trenutka.
Putna i PTT infrastuktura
Općina Pale je povezana s glavnim gradom Sarajevom putem magistralnog puta M5, dok je s Goraždem povezana regionalnim putem R448. Sva sela unutar općine povezana su lokalnim putevima.
Većina područja općine ima dobru telekomunikacijsku infrastrukturu, a mobilna telefonija je dostupna putem tri operatera: BH Telecom, HT-eronet i M-tel.
Općina se nalazi u plodnoj dolini uz rijeku Praču, okružena planinama Jahorina, Romanijom, Rajskim Vrhom, Klekom i Borovcem. Nadmorska visina općine kreće se od 639 do 1.344 metara. Administrativno središte općine je smješteno u Prač
Komunalna infrastuktura
Općina Pale FBIH nalazi se na sjeveroistoku Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, s površinom od 110 km2 i nadmorskom visinom od 701 m do 1.445 m. Područje je izuzetno bogato izvorima pitke vode.
Gravitacijskim sustavom izgrađeni su vodovodi za naselja Prača i Hrenovica, koja opskrbljuju vodom 80% stanovništva. Ostatak stanovništva koristi lokalna izvorišta i manje vodovodne sustave, posebno u seoskim naseljima.
Naselje Prača ima izgrađen sustav odvodnje otpadnih voda, dok je za naselje Hrenovica izrađen glavni projekt kanalizacijske mreže. Seoska domaćinstva koriste septičke jame. Područje općine posjeduje plodno poljoprivredno zemljište uz obale rijeke Prače te obiluje šumama.
Općina Pale FBIH graniči s općinama Pale RS, Rogatica RS, Istočno Goražde RS, Goražde FBIH i Foča FBIH. Rijeka Prača proteže se kroz područje općine Pale s ukupnom dužinom od 25 km. Također, kroz teritorij općine protječu pritoci rijeke Prače, kao što su Kamenička rijeka, Brdarički potok, Toplik, Vinčica, Baranski potok i Čemernica.
Na području općine Pale prevladava kontinentalna klima s kratkim zimama, dugim toplim godišnjim dobima i ljetima.
Poljoprivreda
Poljoprivredno zemljište obuhvaća površinu od 2.009 ha, od čega se pod livadama i pašnjacima nalazi 1.732 ha, a pod oranicama i voćnjacima 277 ha.
Struktura poljoprivrednog zemljišta u općini Pale FBIH prikazana je u Tabeli 5, koja obuhvaća kulture zemljišta, ukupne površine te udio državnog sektora.
Općina Pale FBIH je vlasnik oko 8.565 ha zemljišta, koje se sastoji od šuma (8.670 ha) i neplodnog zemljišta (264 ha).
Perspektiva razvoja poljoprivredne proizvodnje na ovom području leži u razvoju stočarstva, govedarstva, uzgoju žitarica (zob, ječam, raž) i povrtlarskih kultura (krompir, luk, mrkva).
S obzirom na konfiguraciju terena i postojeće klimatske uvjete, ove grane poljoprivrede mogu ostvariti dobre rezultate. Međutim, za uspjeh u ovim djelatnostima trenutno je potrebna financijska podrška svih subjekata koji žele se bave poljoprivredom. Ova osjetljiva privredna grana zahtijeva materijalnu bazu, stručnost, organiziranost proizvodnog ciklusa, poticajne mjere i druge faktore koji će je učiniti profitabilnijom.
Voćarska proizvodnja, koja je uglavnom zastupljena u individualnom sektoru, trenutno daje skromne prinose. Osim suše, grada i mraza, veliki utjecaj na to ima i zapuštenost voćnjaka iz ratnog i poratnog perioda. Slaba ulaganja u nove zasade polako mijenjaju ovu situaciju. Na području općine Pale trenutno nema prerađivačkih kapaciteta za voće niti organiziranog otkupa, što rezultira propadanjem eventualnih tržišnih viškova ili njihovom upotrebom samo u domaćinstvima.
U posljednje vrijeme sve više se razvija plastenička proizvodnja, posebno uzgoj paradajza. Kroz različite projekte u suradnji s domaćim ministarstvima i stranim fondovima, općina Pale je svojim stanovnicima
Proizvodnja meda
U perspektivi, posebnu pažnju treba posvetiti pčelarstvu kao grani koja može omogućiti brojnim ljudima sticanje dohotka, s obzirom na nisku zahtjevnost i mogućnosti za uzgoj pčela.
Za zdravstvenu zaštitu životinja na području općine Pale FBIH zadužena je Veterinarska stanica u Goraždu, koja raspolaže stručnim kadrom, objektima i opremom potrebnim za obavljanje ove djelatnosti.
Na području općine ne postoje specijalizirane prodavnice-poljoprivredne apoteke, ali poljoprivrednim proizvođačima je omogućeno kvalitetno snabdijevanje zaštitnim sredstvima, mineralnim đubrivima, sjemenskim materijalom, stočnom hranom, latima i drugim potrebnim repromaterijalom u Goraždu, udaljenom 40 km od sjedišta općine.
Razvoj pčelarstva pruža veliki potencijal za lokalno stanovništvo, s obzirom na niske troškove i mogućnost generiranja prihoda.
Uz adekvatnu podršku, pčelarstvo može postati profitabilna grana koja doprinosi ruralnom razvoju i očuvanju okoliša.
Uzgoj pčela ne zahtijeva velike investicije niti velike površine, te predstavlja priliku za razvoj ruralnog turizma i prodaju meda i drugih pčelinjih proizvoda.
Pčelarstvo ima pozitivan utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju i oprašivanje biljaka, što rezultira većim prinosima u voćarskoj i povrtarskoj proizvodnji.
Podrška pčelarstvu treba uključivati edukaciju, stručno savjetovanje i mogućnosti nabavke pčelinjih zajednica, opreme i pčelarskog materijala.
Saradnja s lokalnim udruženjima pčelara i institucijama koje se bave pčelarstvom može pružiti dodatnu podršku u razvoju ove grane.
Važno je osigurati zdravstvenu zaštitu pčela kako bi se spriječilo širenje bolesti i očuvala kvaliteta pčelinjih proizvoda.
Razvoj pčelarstva može doprinijeti diversifikaciji ruralne ekonomije, smanjenju nezaposlenosti i povećanju prihoda lokalnog stanovništva.
Pčelinji proizvodi, poput meda, voska, propolisa i matične mliječi, imaju visoku vrijednost na tržištu i tražnju kako lokalno tako i globalno.
Plastenička proizvodnja
Plastenička proizvodnja na području Općine Pale predstavlja značajan sektor poljoprivrede, koji je u velikoj mjeri omogućio lokalnom stanovništvu stvaranje prihoda i poboljšanje životnih uvjeta. Uz podršku organizacije CARITAS Švicarske, većina plastenika je nabavljena, otvarajući nove mogućnosti za razvoj poljoprivredne proizvodnje.
Plastenička proizvodnja omogućuje kontrolirane uvjete uzgoja biljaka, što rezultira većim prinosima i proširenjem sezone uzgoja. Zahvaljujući ovom načinu proizvodnje, lokalno stanovništvo ima mogućnost uzgajanja različitih vrsta povrća, uključujući paradajz, krastavce, papriku, salatu i druge kulture.
Prednost plasteničke proizvodnje leži u tome što omogućuje optimalno korištenje prostora i resursa. Kroz primjenu modernih tehnologija, kao što su navodnjavanje kap po kap, automatsko doziranje hranjivih otopina i upotreba zaštitnih mreža, postiže se veća efikasnost i bolja kontrola nad uzgojem biljaka.
Plastenička proizvodnja na području Općine Pale nije samo izvor prihoda za lokalno stanovništvo, već i doprinosi općem ekonomskom razvoju. Proizvodi iz plastenika se plasiraju na lokalnom tržištu, ali se također izvoze u druge regije i često se nalaze na policama supermarketa.
Važno je naglasiti da plastenička proizvodnja omogućuje kontinuiranu proizvodnju tokom cijele godine, neovisno o sezoni. To povećava dostupnost svježeg povrća za lokalno stanovništvo, ali također stvara mogućnosti izvoza i opskrbljuje tržište u drugim područjima.
Osim ekonomskih aspekata, plastenička proizvodnja ima i ekološke prednosti. Uz korištenje manje prostora u odnosu na otvorenu poljoprivredu, smanjuje se potreba za pesticidima i vodom, te se smanjuje erozija tla. Održiva poljoprivreda i zaštita okoliša su prioriteti u ovom sektoru.
Hidroelektrane
Društvo za proizvodnju i distribuciju električne energije i proizvodnju hidroelektrične energije “ENERGONOVA” d.d. Sarajevo – Podružnica Pale – Prača posjeduje dvije mini hidroelektrane, mHE Čemernica i mHE Kaljani, koje igraju značajnu ulogu u proizvodnji električne energije na području Općine Pale u Federaciji Bosne i Hercegovine, unutar Bosansko-podrinjskog kantona Gorazde.
mHE Čemernica se nalazi na lijevoj obali istoimenog potoka, koji se ulijeva u rijeku Praču. Ova hidroelektrana iskorištava hidropotencijal rijeke Čemernice i pripada grupi protočnih hidroelektrana koje koriste kinetičku i potencijalnu energiju vode. Važno je napomenuti da njen rad ne ugrožava okolnu floru i faunu. Električna energija proizvedena u mHE Čemernica se priključuje na elektroenergetski sistem putem ABB energetskog uljnog transformatora snage 630 kVA, a distribucijom električne energije na mreži Bosansko-podrinjskog kantona Gorazde poboljšava se stanje napona na 10(20) kV dalekovodu, posebno na dalekovodu Prača – Gorazde. Ova hidroelektrana je puštena u trajni pogon u martu 2009. godine, a njeni osnovni podaci su: nazivna snaga elektrane od 545 kW i očekivana prosječna godišnja proizvodnja od 2.1 GW.
mHE Kaljani, također smještena na području Općine Pale u Federaciji Bosne i Hercegovine, nalazi se na desnoj obali rijeke Prače. Ova hidroelektrana također spada u grupu protočnih hidroelektrana i koristi hidropotencijal rijeke Prače za proizvodnju električne energije. Objekat